El Niño

Sam naziv „El Nino“ u španskom jeziku znači mali dječak i odnosi se na malog Isusa, jer se njegovi efekti najviše osjećaju oko Božića. La Niña znači mala djevojčica.

Po dosadašnjim istraživanjima, El Niño najvjerojatnije postoji od završetka posljednjeg ledenog doba.

Voda oko Indonezije je uobičajeno toplija nego kod Perua, a postoje i odgovarajuće razlike u zračnom pritisku iznad tih prostora. Tačnije, iznad južnoameričke obale pritisak je veći nego iznad Indonezije. Zbog toga, vjetrovi koji pretežno pušu u ekvatorskom prostoru imaju relativno stalan smjer (od istoka prema zapadu). Kada dođe do obrtanja vjetrova, topla voda se premješta prema obali Perua što kao posljedicu ima kiše. Sa druge strane, za vrijeme jakih El Niña monsuni u Indiji izostaju usljed preljeva hladne vode i zbog toga nastaju suše. El Niñov utjecaj na klimu Evrope je relativno mali.

Nasuprot El Niñu, postoji i La Niña, koja je, zapravo, jako normalno stanje. Za vrijeme La Niñe, voda oko Indonezije je toplija nego uobičajeno što izaziva jače oluje i poplave dok u drugim dijelovima svijeta izaziva suše.

Posljednji El Niño je trajao od septembra 2006. do marta/aprila 2007. El Niño ima utjecaj na klimu gotovo svih dijelova svijeta. El Niño sa početka osamdesetih godina je prvi put skrenuo pažnju šire javnosti usljed velikog broja mrtvih.

Naziv „El Niño“ je prvi put upotrebljen u naučnoj javnosti 1892. godine, kada je kapetan Camilo Carilona na kongresu geografskog društva u Limi donio izvještaj da toplu struju ribari i moreplovci oko Perua zovu „El Niño“.

Za vrijeme gotovo cijelog 20. vijeka se smatralo da je El Niño lokalni fenomen i do 1982/83. godine nije bilo znatnog interesa naučne zajednice.

El Niño se pojavljuje u periodima od dvije do sedam godina bar posljednjih tristo godina; većinom su u pitanju fenomeni slabijeg intenziteta.