COBOL jedan je od najstarijih programsih jezika, čiji je glavni osnivač bio Grace Hopper.
Akronim imena je COmmon Business-Oriented Language, što definiše njegovu primarnu upotrebu u biznis, finacijskim i administrativnim sistemima za firme i vlade. COBOL 2002 standard uključuje podršku za objektno orijentirano programiranje i za ostale moderne dodatke kod modernih jezika.
COBOL | |
---|---|
Programska Paradigma | proceduralna, imperativna, objektno orijentirana |
Pojavio se | 1959. |
Tvorac | Grace Hopper, William Selden, Gertrude Tierney, Howard Bromberg, Howard Discount, Vernon Reeves, Jean E. Sammet |
Sistem tipovanja | statični, jaki |
Glavne implementacije | GNU Cobol, Micro Focus International (e.g. the Eclipse-plug-in Micro Focus Net Express) |
Dijalekti | HP3000 COBOL/II, COBOL/2, IBM OS/VS COBOL, IBM COBOL/II, IBM COBOL SAA, IBM Enterprise COBOL, IBM COBOL/400, IBM ILE COBOL, Unix COBOL X/Open, Micro Focus COBOL, Microsoft COBOL, Ryan McFarland RM/COBOL, Ryan McFarland RM/COBOL-85, DOSVS COBOL, UNIVAC COBOL, Realia COBOL, Fujitsu COBOL, ICL COBOL, ACUCOBOL-GT, isCOBOL, COBOL-IT, DEC COBOL-10, DEC VAX COBOL, Wang VS COBOL, Visual COBOL, Tandem (NonStop) COBOL85, Tandem (NonStop) SCOBOL (a COBOL74 variant for creating screens on text-based terminals) |
Utjecali | FLOW-MATIC, COMTRAN, FACT |
Utjecao na | PL/I, CobolScript, ABAP |
Najnovija specifikacija, COBOL 2002, sadrži mehanizme objektno-orijentiranog programiranja i mnoge druge moderne mogućnosti. Prvobitno se koristio u poslovnim, finansijskim i administrativnim sistemima za kompanije i vlade. Još uvijek ima široku upotrebu u naslijeđenim aplikacijama razvijenim na velikim glavnim računarima kao što su, aplikacije za obradu velikih razmjera i transakcija. Zbog smanjene popularnosti i penzionisanja iskusnih COBOL programera, programi migriraju na nove platforme, prepisani su na savremene jezike, ili se mijenjaju za nove softverske pakete. Većina programa u COBOL-u sada postoji samo radi održavanja postojećih aplikacija.
COBOL je dizajniran 1959. godine od strane CODASYL i djelimično se bazirao na prethodnom programskom jeziku koji je dizajnirala Grace Hoper. Napravljen je kao rezultat rada Ministarstva odbrane na stvaranju prenosivog programskog jezika za obradu podataka. Standardizovan je 1968. godine i od tada je prerađivan četiri puta. Proširenja uključuju podršku za strukturalno i objektno-orijentirano programiranje. Trenutni standard je ISO/IEC 1989:2014.
Nedovršeni članak COBOL koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Commons ima datoteke na temu: COBOL |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article COBOL, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.