Antiratni Protesti U Sarajevu 1992.: Protesti u Sarajevu 1992.

Antiratni protesti u Sarajevu 1992.

Antiratni Protesti U Sarajevu 1992.: Protesti u Sarajevu 1992.
Narodi Bosne i Hercegovine protiv rata na ulicama Sarajeva 1992. godine.

Hiljade ljudi je u martu i aprilu 1992. godine izašlo na ulice Sarajeva kako bi izrazili nezadovoljstvo blokadom Sarajeva, koja je uslijedila odmah poslije referenduma o otjecpljenju Bosne i Hercegovine od Jugoslavije, te proglašenja nezavisnosti BiH 1. marta 1992. Protestanti su htjeli izraziti protivljenje ratu i oružanoj agresiji od strane JNA i paravojnih jedinica Vojske Republike Srpske[nedostaje referenca].

Snajperisti Srpske demokratske stranke (SDS) u hotelu Holiday Inn u srcu Sarajeva otvorili su vatru na masu, ubivši šest osoba, a nekoliko ih ranivši. U protestima su ubijene Suada Dilberović i Olga Sučić na mostu na Vrbanji, koje su učestvovale u antiratnim protestima, te se one smatraju prvim žrtvama rata. Most na kojem su ubijene Sučić i Dilberović kasnije je preimenovan u njihovu čast. Uhapšeno je šest snajperista SDS-a, ali su razmijenjeni kada je SDS zaprijetio da će ubiti komandanta bosanske policijske akademije koji je zarobljen prethodnog dana, nakon što su srpske paravojne formacije preuzele akademiju i uhapsile ga.

Nakon Suade Dilberović i Olge Sučić, sistemski je ubijeno na desetine hiljada civila u četverogodišnjem ratu koji je uslijedio. Rat je okončan potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995.

Upad u zgradu parlamenta

Demonstranti su upali u zgradu parlamenta gdje su osnovali tzv. "Narodni parlament" i gdje su svima ponudili da održe dvominutni govor o tome šta dalje treba učiniti u rješavanju problema opsade. Mnogo poznatih Sarajlija govorilo je punoj sali parlamenta. Pojavio se i predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović koji se okupljenima predstavio više kao građanin nego kao predsjednik, što je izazvalo glasno navijanje i aplauz. Atmosfera je bila na vrhuncu kada se pojavio komandant Jedinice specijalnih snaga MUP-a Dragan Vikić i poručio prisutnima: "Da se naoružamo protiv srpske agresije".

Naslijeđe

Između Bošnjaka, Hrvata i Srba se spori ko su prve žrtve rata u BiH. Bošnjaci i Hrvati prvim žrtvama rata smatraju Suadu Dilberović i Olgu Sučić. Prvom žrtvom rata Srbi smatraju Nikolu Gardovića, mladoženjinog oca koji je ubijen u srpskoj svadbenoj povorci drugog dana referenduma, 1. marta 1992. na sarajevskoj Baščaršiji.

Svedočenje bivšeg generala JNA Aleksandra Vasiljevića tokom suđenja Slobodanu Miloševiću za ratne zločine u Hagu je u suprotnosti sa tvrdnjom da su vatru otvorili srpski snajperisti. Kasnije se ispostavilo da su iskazi koje je dao Vasiljević netačni.

Reference

Tags:

Jugoslavenska narodna armijaSarajevo

🔥 Trending searches on Wiki Bosanski:

Mjere za površinuHenry FordKrvotokDobro jutro, komšija (serija)NarativStopaloStolacPozitivna geografija (Bajaga)Spisak rijeka u NjemačkojCristiano RonaldoRasaHrvatiJusuf NurkićRumunijaIbrahimMilan PavlovićSpisak gradova u HrvatskojČinovi u Oružanim snagama Bosne i HercegovineČetniciSarajevoBiblija505. viteška brdska brigadaInsektiZmijaPovelja Kulina banaKrajniciKlinefelterov sindromUjedinjeni Arapski EmiratiRatovi u bivšoj JugoslavijiSpisak gradova u FrancuskojPistacijaJužna KorejaTestisiOpsada SarajevaLišajSpisak filmovaSaša Matić99 Allahovih imenaKulin banBrezovec–delNilKoordinatni sistemHomo sapiensKurirWikipediaIstanbulPrvo zasjedanje AVNOJ-aABBATripl-dablLirska pjesmaUkrasna biljkaNeoplazmaBruxellesPadežSpisak najvećih gradova u EvropiZastava JugoslavijeAlija ibn Ebu-TalibElhamdulillahLimfni sistemMeđunarodni aerodrom SarajevoEUFORVrste riječiBubregBataljonBosančicaDisplazijaElipsaAjetul-KursiSpisak naseljenih mjesta u općini VarešEndometrijPrivredaĆilibarVijeće ministara Bosne i HercegovineHakija MeholjićBošnjaciJasmin GeljoNarodna skupština Republike SrpskeDalijaBosanski pašaluk🡆 More