Alija Isaković: Bosanskohercegovački pisac i historičar

januar 1932. – Sarajevo, 14. mart 1997.) bio je bošnjački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, leksikograf i historičar jezika i književnosti. Jedna je od najznačajnijih ličnosti u procesima afirmiranja i etabliranja kako bosanskohercegovačke ideje tako i bošnjačke književnosti.

Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet, Odsjek za jugoslavensku književnost i srpskohrvatski jezik, u Sarajevu. Bio je geološki tehničar, prospektor uranija, TV-scenarist, urednik časopisa Život, urednik edicije "Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine" u sarajevskoj "Svjetlosti". Priredio je više djela Muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju Muslimanske književnosti Biserje 1972, prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca Hodoljublje 1973, zbornik radova Hasanaginica, 1774-1974, anegdote Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa Behar 1900-1911. Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo. Isaković je djelaovao na dva područja:

• kao antologičar i publicist, Alija Isaković je doprinio reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca i marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Pisao i publicirao u antologije i studije poput Biserja (izbor iz muslimanske književnosti) i O "nacionaliziranju" Muslimana – 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana, u čemu je utro putove buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka.
• kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika. Njegovi rječnici, Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku, (Sarajevo, 1993) i Rječnik bosanskoga jezika (Sarajevo, 1995), prekretnice su u bošnjačkoj leksikografiji.

• Sunce o desno rame, roman, Matica srpska, Novi Sad, 1963.
• Semafor, pripovijetke, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1966.
• Prednost imaju koji ulaze, "Svjetlost", Sarajevo, 1971.
• Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883–1971,
• Biserje (izbor iz muslimanske književnosti), "Stvarnost", Zagreb, 1972, str. 453-518.
• Hodoljublje (izbor bosanskohercegovačkog putopisa i građa za bibliografiju 1842–1970) , "Svjetlost", Sarajevo, 1973, str. 516-538.
• Bibliografija radova o Hasanaginici 1774–1974, Hasanaginica 1774–1974, "Svjetlost", Sarajevo, 1975.
• Taj čovjek, pripovijetke, "Prva književna komuna", Mostar, 1975.
• Krajnosti, drame, (To, Generalijum, Kraljevski sudbeni stol), Drame, "Svjetlost", Sarajevo, 1981.
• Hasanaginica, drama, Sarajevo, 1982.
• Jednom, putopisi, Prva književna komuna, Mostar, 1987.
• Sunce o desno rame, roman, pripovjetke, "Svjetlost", Sarajevo, 1984/85. (Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, knj. 35)
• Pobuna materije, roman, "Svjetlost", Sarajevo, 1985.
• Neminovnosti. Baština. Kritika. "Univerzal", Tuzla, 1987.
• Lijeve priče, "Svjetlost", Sarajevo, 1990. (priređena djela)
• Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme, "Zora", Zagreb, 1967.
• Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti, "Stvarnost", Zagreb, 1972.
• Hodoljublje, Izbor iz bosansko-hercegovačkog putopisa (1842–1970), Svjetlost, Sarajevo, 1973.
• Edhem Mulabdić: Izabrana djela. Knjiga I-II, "Svjetlost", Sarajevo, 1974.
• Hasanaginica, 1774–1974, prepjevi, varijante, studije, bibliografija, "Svjetlost", Sarajevo, 1975.
• Hasanaginica (Hasanagaino) 1774–1974, Esperanto ligo Bosnio Hercegovino, Sarajevo, 1975.
• Osman - Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević): Izabrana djela, Knjiga I-II, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
• Nasrudin Hodža, Anegdote, "Svjetlost", Sarajevo, 1984; drugo izdanje 1986.
• Ahmed Muradbegović: Izabrana djela, Knjiga I-III, "Svjetlost", Sarajevo, 1987.
• O "nacionaliziranju" muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana, "Globus", Zagreb, 1990.
• Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti, drugo, prošireno izdanje, "Otokar Keršovani", Opatija, 1990.

• 1976. - Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva;