Agrokomerc

U bivšoj SFRJ bio jedan od prehrambenih giganata i najvećih kombinata. Upošljavano je 70tih oko 13.000 radnika.

Do 1986. Agrokomerc je proizvodio godišnje 196 miliona jaja i 8870 tona mesa. U godinama između 1982 i 1986 godišnja stopa rasta proizvodnje iznosila je 10%. Pored toga nudio je:

• džemove
• paštete
• marmelade
• keks kao Tops
• začine Vegedor

Agrokomerc je izvozio robu širom Evrope. Uz dozvolu JNA nudio je svoje proizvode članicama NATO-a.

Raspolagao je sa 523 peradarske farme koje su bile rasprostranjene na oko 600 km².

Hrvatska

• 24 farme kod Cetingrada, te 400 ha zemljišta.

Imao je i građevinsku kao i transportnu operativu. U posjedu Agrokomerca bila je i Interna banka Bihać.

Osniva se 1969. iz opće zemljoradničke zadruge, gdje su seljaci odnosno maloposjednici bili uključeni u proces proizvodnje i plasiranja poljoprivrednih proizvoda. Zadruga je u početku imala sjedište u Maljevcu (Hrvatska) koje je kasnije prebačeno u Veliku Kladušu. Prva značajna investicija pokrenuta je 1971 ulaganjem 18 miliona dinara u peradarsku farmu. Prve farme su napravljene u selima Dubaljevo, Dubrave, Pećigrad, Šumatac. Zadruga odnosno tvornica dobija naziv Agromerkantlija koji se 1972 mijenja u Agrokomerc. Korištene su mašine za preradu njemačke kompanije Lohmann koje su i danas (2010), u dobrom stanju. U Vidovskoj je izgrađena valjaonica čime je napravljen krug proizvodnje unutar Agrokomerca.

Vojna vježba "Sloboda 71"

Agrokomerc je 1971 dao značajan doprinos dok se odvijao vojni manevar Sloboda 71. Usko povezan s JNA je pored isporučivanja namirnica za vojsku servisirao i vojna vozila.

Afera Agrokomerc

25. januara 1987 izbija požar u tvornici, postoje špekulacije da je bio podmetnut. Pokreće se istraga u kojoj Služba državne bezbjednosti (SDB) preuzima kontrolu nad svim postrojenjima Agrokomerca. Počelo je ispitivanje finansijskog stanja kombinata i otkriveno je 5 falsifikovanih teleks naloga u visini oko 16 milijardi dinara. Iako su ti nalozi adresirani iz Prištine, Beograda i Novog Sada SDB pažnju nije na to obraćao. Podignuta je tužba protiv Fikreta Abdića, tada predsjednika PO SOUR Agrokomerca, kao i njegovih bližih saradnika. Ova afera je znatno uzdrmala i razjedinila rukovodstvo SR BiH. Uklonjen je Hamdija Pozderac, a poslije i njegova braća Hakija i Sakib. Dok su se Hamdija i Hakija bavili uglavnom politikom njihov brat Sakib Pozderac je bio general TO BiH u periodu 1986 i 1988.

Dioničko društvo

31. oktobra 1991 u sklopu reformi Ante Markovića Agrokomerc postaje dioničarsko društvo s tim da radnici posjeduju dionice. 30. juna 1993 osniva se Agrokomerc d.d. Velika Kladuša. Do 1993. 75% radnika su imali dionice.

Rat u BiH

Tokom rata u BiH, osnovana je Autonomna pokrajina Zapadna Bosna. Slijedi saradnja Fikreta Abdića sa Bobanom, Karadžićem i Miloševićem. U skladištima Agrokomerca su zatvarani borci Armije BiH. Buduću da se Zapadna Bosna nalazila u okruženju 5. korpusa ARBIH, roba se dovlačila preko SAO Krajine.

4. maja 1999 osniva se Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerc Velika Kladuša. Radi se o bivšim i trenutnim radnicima koji posjeduju dionice. Prema navodima na zvaničnoj stranici glavni cilj je sprečavanje otuđivanja imovine u bivšim zemljama SFRJ. Vrijednost imovine iznosila je 2014. oko 200 miliona eura što premašuje dugove preduzeća od 70 miliona evra. Dugovi su nastali, između ostalog, zbog izostalih plata i neplaćenih doprinosa.

Ponovno pokretanje proizvodnje

Gadžo komerc iz Sarajeva, u saradnji s Agrokomercom, počeo je 2013. s proizvodnjom čokoladne kreme i čokolade za kuhanje. Proizvodi se i keks poznatog pod zaštićenim imenom Tops za izvoz u Australiju, Kanadu i SAD. Od 2017 AC Food iz Velike Kladuše preuzima proizvodnju Gadže komerca.

Privatizacija

PUFBiH je 2013. prodala jedan dio zaplijenjene imovine zbog neisplaćenih poreza Agrokomerca d.d Velika Kladuša. Agencija za privatizaciju Federacije BiH (APFBiH) stavila je 2014. godine Agrokomerc na spisak kompanija za privatizaciju. Budući da nije pronađen kupac koji bi preuzeo sve obaveze (dugove, neisplaćene plate i doprinose) APBiH je ponudila i djelimičnu prodaju imovine Agrokomerca.

• Aluminij Mostar
• Cazinska buna
• Emerik Blum
• Energoinvest

• Agrokomerc (Ljubiša Šarić, 1981.) IMDb
• Agrokomerc danas i sutra (Ljubiša Šarić, 1984.) IMDb

• Korpič-Horvat, Etelka (1987.) "Diferenciacija odgovornosti SDK do afere Agrokomerc" (sl)
• Abdić, Fikret; (1990.) "Moj odgovor" Zagreb, Masmedia
• Abdić, Fikret; Mrkušić, Žarko; Petrić-Mrkušić, Ana; (1991.) "Agrokomerc, BiH, svijet" Zagreb, Masmedia
• Špegelj, Martin (2001.) "Sjećanja vojnika" Znanje Zagreb, ISBN 253716 
• Dodik, Petar (2003.) "Uspon i pad Agrokomerca" DES Sarajevo, ISBN 9958-7284-27, ISBN 9789-9587-2842-6
• Filipović, Muhamed (2008.) "Afera Agrokomerc i smrt Hamdije Pozderca" Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, ISBN 978-9958-9083-0-9

• Azdejković, Zdenko(1987.) Življenje brez pokritja : Novinar, ki je odkril "afero Agrokomerc" (slovenski)
• Kecmanović, Nenad (1990.) Tehnobirokratska bolest - poruke i pouke "afere Agrokomerc"
• Hozdić, Elvis (2013.) Modernizacija prehrambene industrije Agrokomerc dd Velika Kladuša implementacijom reinžinjeringa