Skopje

An Skopje (/ˈskɒpji, -jeɪ/, US also /ˈskoʊp-/; Macedonian: Скопје Plantilya:IPA-mk, Albanian: Shkup) an kapitolyo asin pinakadakulang syudad sa Norteng Masedonya.

Ini man an sentro nin politika, kultura, ekonomiya asin akademya.

Skopje

Скопје
Shkup
Syudad
Syudad kan Skopje
Град Скопје
Qyteti i Shkupit
<centerPuon itaas pababa, wala patuo: Tulay nin gapo Nasyunal na Teatro kan Masedonya • Suli An sa Old Bazaar MRT Center • Porta Macedonia • Warrior on a Horse statue Skopje Fortress
Tulay nin gapo
Nasyunal na Teatro kan Masedonya • Suli An sa Old Bazaar
MRT Center • Porta Macedonia • Warrior on a Horse statue
Skopje Fortress
Bandera kan Skopje
Bandera
An eskudo de armas kan Skopje
Eskudo de armas
Tagboan: 42°0′N 21°26′E / 42.000°N 21.433°E / 42.000; 21.433 21°26′E / 42.000°N 21.433°E / 42.000; 21.433
NasyonNorteng Masedonya
RehiyonSkopje
BanwaanGreater Skopje
Pamamahala
 • TipoSpecial unit of local self-government
 • HawakSkopje City Council
 • AlkaldePetre Šilegov (SDSM)
Hiwas
 • Syudad571.46 km2 (220.64 sq mi)
 • Urban
337.80 km2 (130.43 sq mi)
 • Metro
1,854.00 km2 (715.83 sq mi)
Elebasyon
240 m (790 ft)
Populasyon
(2015)
 • Syudad544,086
 • Densidad950/km2 (2,500/sq mi)
Mga demonymSkopjan
Sona nin orasUTC+1 (CET)
 • Tig-init (DST)UTC+2 (CEST)
Postal codes
МК-10 00
Area code(s)+389 2
Kodang ISO 3166MK-85
Car platesSK
ClimateBSk
Websityowww.skopje.gov.mk

An teritoryo kan Skopje naiistaran na puon pa kan 4000 BC; an mga labi kan Neolithic nanumpungan sa lumang Kale Fortress na maheheling an sentro kan modernong syudad. An Scupi nagin kapitolyo nin Dardania kan ikaduwang siglo BC. Kan kabanggihan nin enot na siglo AD, an lugar the nakontrol nin mga Romano asin naging kampo nin militar. An Roman Empire nabanga sa eastern and western halves kan 395 AD, An Scupi nasakop nin Byzantine hale sa Constantinople. Kan early medieval period, an syudad pinaglabanan kan Byzantines asin Bulgarian Empire, sa pagitan nin 972 asin 992.

Mga tala

Mga toltolan

Mga ginunuan

Mababasa pa lalo

  • Ilká Thiessen (2007). Waiting for Macedonia: Identity in a Changing World. University of Toronto Press. ISBN 9781551117195. 
  • Ivan Tomovski (1978). Skopje between the past and the future. Macedonian Review Editions. 
  • Jovan Šćekić (1963). This Was Skopje. Yugoslav Federal Secretariat for Information. 
  • M. Tokarev (2006). 100 години модерна архитектура. Pridonesot na Makedonija i Jugoslavija. 
  • Danilo Kocevski (2008). Чај од јужните мориња. Маgor. ISBN 9789989183447. 
  • D. Gjorgiev (1997). Скопје од турското освојување до крајот на XVIII vek. Institut za nacionalna istorija. 
  • L. Kumbaracı-Bogoyeviç (2008). Üsküp'te osmanlı mimarî eserleri. ENKA. 

Mga panluwas na takod

Tags:

Skopje Mga talaSkopje Mga toltolanSkopje Mga ginunuanSkopje Mababasa pa laloSkopje Mga panluwas na takodSkopjeNorteng Masedonya

🔥 Trending searches on Wiki Bikol:

BalawBenigno Aquino IIIIsko MorenoDNAPiliKatreDugoPinyaSyudad nin LegazpiBakunaKorina SanchezSementeryoWebsityoManggaAnimasyonMikroorganismoPapa Benedicto XVIProbinsyaSarhentoSekswalidad nin tawoRosanna RocesBatang Quiapo (TV serye)LangkawasNick JoaquinInsektoKadurogBasketbolMain PageMYMPSukol kan buto nin tawoTindahan na sari-sariMadre de kakawTsinaImpormasyonUbasKalakalang GalyonEduardo V. ManaloAlahasTawoCarlos GarciaArkitekturaKahoyImperyong OttomanSistemang metrikoKaboEskwelahanFrancisco Peñones, Jr.BombonPakwanFelix PlazoDiborsyoWiksyunaryoLamesaBululTribung TalaandigSiraJoey de LeonNiyogPebreroJoan of ArcLista nin mga babaeng kompositorKayoMaja SalvadorKamelyoPagdurog na panlubotAlex LacsonKatalanEmosyonBanaganIrumasyonJohn GokongweiIsipAgrikultural na polusyonHenry SyGPansit BatoSabado🡆 More