Geghard

Geghard tucpastaxe ( armenavon Գեղարդ ), tir armenafe tucpastaxe tigise koe Kotayk winka poke Yerevan iste Xayastana.

Geghard
Geghard tucpastaxe fentugalon leve nolda

Geghard tucpastaxe is Azat ticekrant wetce arayaf debak ke tamavafa gadakiewega ke UNESCO bak 2000 belcon zo bendeyed.

Xe ke tucpastaxe ape tid ke tel lozolonaf muxaks ke armenafa vegeduropafa araya oye kulaf inkexeem is bralkara va uum tikis va vegedura. Icde kota batcoba, Geghard tucpastaxe satcon tir zolonafe gu birtuca ke kolneem.

Belca ke Geghard tir rigotaca ke arayafa izva ke VIII-eafa decemda, icde meyavafa tikira vas vegeduropa is anameda voxis gedrucapa ke uneyen bralkareem nume va katcalafa valdigara icde lowitaf bolkeem ke vegeduropafa muxara ke bane sare tadler.

Yolt

Lekeon tucpastaxe ton « tucpastaxe dem peroya uja » yolt oku « tucpastaxe dem balem-sanoy muxelk » ok Ayrivank ( tucpastaxe ke arula ) zo grupeyer, ruyeson va tigira ke yona savsapafa arula tuilsuxayana ko pist, is dere ton Geghardavank ( tucpastaxe ke Kaba ). Ban yolt tir male senteja videyena remi jontika tanda ( daletoe re tigisa dene tcila ke Echmiatsin ), i male kaba nuve co bakayasa va kulor ke Kristos bene gamda.

Debala

Tucpastaxe koe Kotayk izvagola tigir. Vansasa kelda tir darimakirapafa koe tuwavafa anameda ordafa gu armenafo meftavaxo, tarutesa va Avan wida azu Voghdchaberd, aze va Geghadir ventaxo ticnir aze va Garni wida titnir aze va divulaf krant ke Garni kuksa kenonir lize Geghard vamoeon tigir.

Katicu krantoza wiks va tucpastaxe
Katicu krantoza wiks va tucpastaxe

Izva

Remi nagewesa rekola, Geghard tiyir alkaf avak burkon zolonaf dem glupafo is kulafo rupteso tawavo. Evlacka ke inafa inkera me zo gruper voxen sedme kosuteks trasiyin koe vema is evlafa vas VII-eafa is VIII-eafa decemda, zabdura va tucpastaxe co tir vas ugal ke kagrupera va kristeva isu tuwinugara ton alkacka. Hovhanes izvopik is papik ke armenafa ujalka va yona giva dafur : va intafa brazara gan arabik, i gan volnik vebayas da va aveg ke Dvin jovleyer aze bak taneafu acku ke X-eafa decemda ko Geghard az mo ewala ke Sevan uzda govegelber. Pilkovon, va ruzadera az vilara az elakera va Ayrivank tucpastaxe gan arabaf tolgenisik kimbar.

Pimtara

Losavsafa pakava ke belca ape tir Surp Grigor amudama vacanrone tucpastaxo. Ko pist likon zo tuilsuxayar ise likon caneon zo vegeduyur. Kosuteks keve divefa rebava tid evlon gu VII-eafa is VIII-eafa decemda isen toza ke noelafa belca ke Geghard tir ke taneafa bareaca ke VII-eafa decemda. Pona tir dem Kathogike dalafa uja is tanoye gavit tristgijaxe is toloya pistsuxanafa uja is tanoye zamatun awalkikgijaxe. Jontika pistsuxanafa fuxedja isu amudama koe anamerebava is datca ke meftava tigid, don yona jonvwafa. Tucpastaxe gan anambe dem mialivamuf rasek zo rojur. Vegeduks ta ape wideytafa malsavera kene varoneon is geeon rebavega tigid. Toloyo kolanixo tid : bato dalafo talteon is bano dilafo roneon. Surp Grigor ujama is xim ke galzakorafa olkobapa re rawafa kakrone rebavega tigid. Fuxedjatum suxayan koe kiria lentrone belca vwon ice mon decemoye metre vamoe tucpastaxe koe krantoza tigir.

Dalafa uja

Sedme kosuteks vamoe taltefo kolanixo, Kathogike dalafa uja bak 1215 gazon gu Zakarian zo vegeduyur. Vegeduropaf zovdom va tel ke jontika galzakorafa kolna koe Armena ke VII-eafa is VIII-eafa decemda. Va kosuteks ke firvisk keve koefa rebava robelit. Divefa rebava zo skudapayad isen joleem elimon zo ilbodeyed aze zo kseayad.

Koe kolanixofe tristgijaxe ( gavit ) vakriltalte dalafa uja, bodorkik va mistura rotcokeyed ; wori nelkafa favera va batmana lizukoda tiyir mealkafa ta katanara ik koka. Ina gu kotawaxo dere zo malsaveyer, pilkovon mu oluikeem. Evla ke vegedura va gavit gijaxe me zo gruper. Larde tela ke uja tir vas 1215 is toloya tolvwafa amuda bak 1225 lentroneon zo vegeduyud, pune romaltrakut da kolnara va gavit tiyir milsarefa ok waroldafa. Gavit gijaxe tir ivamufe galzakorafe xe dem ronefi ki altogisi va uja is lentef dzeteem pistsuxanaf.

Taneafa raporafa amuda lenttalte Kathogike uja sedme kosuteks keve geefa rebava gazon gu Avang zo kolnayar. Tuwavafa klita koeon tigir, i klita payuyuna mali savsugal is re trumapon nendoyena.

Kak lentef tuvel ke gavit gijaxe va toleaf zamatun galzaxo koafino reme vwepaf dilk kolanit. Gu kotawaxo gan Proshian yasa ape zo malsaveyer. Vamoe ponyaska balumaks tir, volas va konak sulem : tanoya taka ke jaftolye poke toloye krapolye valeve kiiz kotcagis va namulol. Batcoba ape tir tcalok ke Proshian oluafa yasa. Kosuteks gretcayan keve lentefa rebava va 1238-e ilana wetce vegedusa evla is yolt ke Prosh sersik wetce firvisik bazer.

Ticlanison va avlakkoraf gaest kene taltefa rebava ke gavit gijaxe koe lupaxa zikeyena gu fawokafa gamda tuilsuxayana koe dzeta, va zamatun gijaxe artlanit. Sedme kosuteks keve tana istefa briva, ine bak 1288 sareon gu Papak is Rusakan kurenikya zo vegeduyur. Jontik xatckar atcom is konak fuxedjatum mone tucpastaxe tid. Fuxedja moe konaka vwa dere zo tuilsuxayad. Tana gan Mkhitar Ayrivan izvopik bak VIII-eafa decemda fayluson zo kereleyer.

Wiks va tucpastaxe
Geghard
Geghard
Geghard
Geghard
Geghard
Dalafo kolanixo va tucpastaxo
Tan rasek ke rebavega
Artlanison va tucpastaxo
Koe tucpastaxo
Dalafo kolanixo va tucpastaxo
Gavit gijaxe is suxanafa olkoba
Geghard
Geghard
Geghard
Geghard
Geghard
Gavit galzaxopo
Wiks va gavit gijaxe
Zamatun gijaxe
Zamatun gijaxe
Olkoba tuilsuayana ko pist
Pinta ke vegeduropafa tadlexa
Geghard
Geghard
Geghard
Geghard
Geghard
Vimava moe kotarn
Ara trekafa vimava
Briva
Ara briva
Galzakoraf pij
Xatckar atcom
Geghard
Geghard
Geghard
Geghard
Geghard
Xatckar atcom
tuilsuxyan koe pist
Pintaf wiks
Xatckar atcom
is pistsuxanafa fuxedja
Tum dem baroy ar atcom
Ksudaks va atcom
ke Julfa vilayan gan Azera

Dere rupec

Alkaxo ke Xayastana

Geghard tucpastaxe
is Azat ticekrant
Geghard Tamavafa gadakiewega ke UNESCO
Wiks va Geghard tucpastaxe
DEBALA
Tawavaf seg Europa
Patecta Xayastana   Geghard     
Winka Kotayk winka
Maneka Geghard 40° 09′ 32″ L-, 44° 47′ 49″ R-
KIRA
Ord Arayaf
Ludeem (ii)Geghard
Debakaf otuk 960
Bendesa ilana 2000 ( 24-eaf frugot )
Welmot 0.027 km²
Winugafa pimtara ke UNESCO

Geghard tucpastaxe is Azat ticekrant. Geghard tucpastaxe vas yona uja isu naboxa loote betsafa ruldar, i vas vegeduks matcaf gu pelava ke armenafa mialukugalafa vegeduropa. Bata belca dem mialukugalafe xe vanmiae arestoy rune Azat krantoza do tuwavon listapaf patectoy jewer.

(en) Monastery of Geghard and the Upper Azat Valley. The monastery of Geghard contains a number of churches and tombs, most of them cut into the rock, which illustrate the very peak of Armenian medieval architecture. The complex of medieval buildings is set into a landscape of great natural beauty, surrounded by towering cliffs at the entrance to the Azat Valley. ~ UNESCO website, licence CC-BY-SA IGO 3.0

Tamavafa gadakiewega ke UNESCO koe Xayastana
Arayaf debak

Wevala is ujeem ( Surp Hripsime is Surp Gayane is Shoghakat ) ke Echmiatsin is Zvartnots rawopaf debakHaghpat tucpastaxe isu SanahinGeghard tucpastaxe isu Azat ticekrant

Geghard
Vema ke Geghard tucpastaxe
Geghard
Zovdom va Geghard tucpastaxo

Vuestexa

Tags:

ArmenavaXayastanaYerevan

🔥 Trending searches on Wiki Kotava:

Tajdaxo koe Swiza (trutca ke Cickin)Modena12001976CostarikaMaria Nikiforova1658Voa ke RossiaAkira KurosawaAntoine ChintreuilDovjansk11-e ke santaneaksatParbol (Pongo pygmaeus morio)1267Kudjotya ke WillendorfTocarema meld3-e ke alubeaksatJohan Krouthén28-e ke pereaksatTres RíosKuhmo1192Samara (kuksa)HelsinkiTcamoldunol (Diprotodontia)Edvard Munch2014LingeropaItcabayol (Erethizon dorsata)Pincol (Tarsius)Peang (Trochilidae)AzilFrancavaWerpol (Tamiasciurus douglasii)CaliZaquesazipaXayastanaBerat1483MeicuchucaEsperantoava5-e ke alubeaksat2018Chichén ItzáVimkol (Myosorex)Tueskol (Hyladelphys kalinowskii)Salvadora Medina OnrubiaIngrid JonkerSanmarinaAurel SteinJules Dupré🡆 More