Izva Va Tanzania

Arabafa turestara

Teli taneafi izvafi vuestesiki va krimteem ke Roneafrika is noelafa tadavafa Tanzania is Pemba ewala isu Zanzibar tid koe "Anamekoyara va Ertra bira" suteks sutelayan gan dolekik ke Aliskanderia moni II-eafa decemda. Tir totarafa is kazafa nyapesikiinda icde molteem ke Araba? is India? is Roneafrika (savsugalikeem kan Ertra Bira va Kerafa Bira is India Welfa is Araba Witalu belcon yoltayar). Koeon ravet da tozi fird gubefa skeda se ixam krulded wale taneon Araba is Mesopotama is dere do krimt yo is ewala se ke Roneafrika kale Rapta (mepilkomodana widava ke Tanganyika, lanon kaike Rufiji riska). Lodelimafi cenkasiki se gan arabaf koyasik yo isu tawavopik se (Al Masudi is Ibn Xaukal is Al Idrisi) azon zo dafud.

Orara ke arabik se vane afrikaf krimteem isu ewala se ke India Welfa, ixam zolonafa abdi islamafa rekola, tulogijapayar kaiki awalkera ke Moxamed (bak 632) is kosolparsawera se wal kevlaf sagikeem yo. Mallapiyison va geexo ke Persa? Cirazik se ve tiyid mo bati afrikafi krimtki tan taneaf inkewesik yo. Gedrafa soka se moe tadava lidam ewaleem baton di nasbalayad. Konaka, tulon Kilwa sultanaxo reduyuno moni 1200, tuke moavakaza va gijarotiuca is sposuca kalion di urlijkeyed. "Koyarapone" ke Ibn Battuta (kobliyisa koe Tanja bak 1304) va tugrupenara va bata gola bal XIV-eafa decemda weber. Keskeon, bak 1331 bat arabaf koyapasik va Zeila is Mukdishu? is Mombasa is Kilwa Kisiwani worayar.

Krimteem ke Tanganyika is Pemba ewala isu Zanzibar bak 1498 ba artlapira ke toteem ke Vasco de Gama va tamavizva tentunon di koayar. Portugalafa? koinkewera lent Delgado evilma di tiyir sedeliapafa ise koe Mombasa gola riwe kimaweyer lize Jesus gijarotif folk zo vegeduyur. Djudilizes portugalik se gan arabik se ke Maskat (kelu ke Omana? sultanaxo) zo daneyayad. Battan se div Zanzibar is noelafa Tanganyika va sinafa aloyara di kiewaskiyid.

Maskat imamik dolge krimteem is ewala se ke Roneafrika va intafa rictula baton ruyeyer. Wori, bak 1741 viele Abu Said warzaf prostelay va Omana kouskejayar, "wali" (bowesik) va Mombasa, bewik ke Mazrui turestikeem, ve vewayar da kagrupeyer. Kan cenyera ke Said Ibn Sultan Maskat imamik (1804-1856) decemdafa lyumara di tenuweyer. Battan ko Zanzibar va kelu arbureyer ise va kota krimtafa widava anamstegeyer. Said va kazafa skedara do Tanarasokeem? is Engla? is Franca bokayar, kaxaason va exonera va ikapermaxo ko Zanzibar pu bata baroya taltekafa gijarotiaca. Poki awalkera wal intaf toloy nasbeik va gazaxopo ve pakayar : pu taneaf va asiaf digikseem remziliyir ; Madjid toleik va Zanzibar is afrikaf krimteem konoleyer.

Europafa boniara

Koe levlyumara davon nazbana wal Franca is Engla, tuke rictela ke John Kirk englaf jadif ikapermik tove Madjid az Barxac inaf berik ( radimifis wali 1870 is 1888 ), bata kalion kevwayar. Miledje, ta kerelera va telo lokiewafo tanganyikaxo isu kenyaxo, kevlapuca ke britanaf vestasik isu dosita kev germanaf dositeem lizukonajayar.

Banvielu, Zanzibar sultanik dolge abic tadavaf gabot va rictula anton ware di roruyeyer. Kan dotrak ba 01/11/1886, London is Berlin, gu 10 "mille" mantafo krimtaxo male Delgado evilma kale Tana artexo is don Zanzibar ewala isu Pemba is dere aluboy somaliaf molt ( Kismaayo is Mukdisho is Benadir ikz- ) va sultanafa rictula anton kimayad. Bata bioga va walmunera va turestaxoeem ke europaf gijarotiaceem nelkon kizeyer, voke conya wale Umba artexo is Victoria uzda kene 1° gee witalu : va lentexo pu British East Africa Company vox geexo pu Deutsch-Östrafrikanische Gesellschaft zo gaayad.

Ta tenura va jontik walzvak nekin gan sintaf boniaraf vegungaf skedeem, Tanaragazaxo is Germana va 01/07/1890 dotrak sugdayad. Vanmiae gedraf seotayan lumisakseem, nendareba va Zanzibar is Pemba ke bana patecta zo kagrupeyer aze ba 04/11/1890 winugon zo etimayar.

Luxe Germana, kev jontika kevmadara ke yona lizukafa sanelia is jontika jalmara eksudana gan yon arabik (  tcumivera ke swaxiliikeem jupan gan Abushiri is Maji-Maji kevmadara bak 1905-1907 koe vageexo ke patecta ) ve kalion zo ralentar. Bata debala kali toza ke Taneafa Tamavageja riwe abdujijaweyer. Katectason va geja, mali 1916 Britana va germanafa Roneafrika kereleyer ; milkeem ke Kaiser ba 11/11/1918 ( dunurevla gu surtera va Germana ) oxam soe di dunuyud. Sedme Versailles bioga, joke nelkaf kevaf gijarotiaceem Germana va intaf boniaxoeem gonegkayar : Tanaragazaxo va Tanganyika bam di ristuyur.

Bal yona taneafa felirafa tanda, britanik va ristulabolk koinkeyen gan Germana betamayad. Bak 1926, va Mwas Pirdot kizeyed, i va ordafa vila ke britanaf boniarabolk ta tazukara va pula dem lizukaf gaderopaf gadesikeem. Viele Toleafa Tamavageja roidayar, rokadebala ke Tanganyika ve vanpiyir melanapafa. Dotrak sugdayan ba 13/12/1946 va zvak bralkayar : ristura ke savsafo germanafo digixo pu Tanaragazaxo zo tolodiayar. Voxen patecta zavzayar leve "trusteeship" ke Tanaravedeyeem Grustaks vieli va bantanafa ravalduga di gorayar.

Volruptsesuca

Walion, geja va warzafo po se al doliziyir, nume va int zaleson dolge sare ke divadomtara va savsafo boniaxo, London va abduaxa tulokaliaweyer ta da Tanganyika vanpir mivvexafa az volruptesa ; batenide, ta ikaplekura va libuyun pulodik ika intaf flibik is arburera va gadera va lizukafa rictula pu lizukaf kaatoesik, Tanaragazaxo va ponanuca ke Skus Pirdot is Mwas Pirdot ekekon astowayar. Taneafa libura (09/1958) gan Tanganyika African National Union, reduyun bak 1954 gan afrikafe gaderopafe ontine is gaden gan Julius Nyerere, xulton zo wayad. Warzafa liburafa cenyera bak 09/1960 ko Pirdotgadereba rundayar. Patecta va kotrafa mivvexuca ba 01/05/1961 az volruptesuca koe xuta ke Commonwealth ba 09/12/1961 adim seotayar. Julius Nyerere tiyir bowereokilik voxe pu Rashidi Kawawa (okilik ke pakoki djubokasi va enfabdupureem) va roti iskeyer. Sokasane zo etimayar aze, ba taneaf ilanuk ke volruptesuca, wetce taneagadesik Nyerere zo libuyur. Inaf tel logijaf gaderopaf skuks tir tanara va Tanganyika do Zanzibar.

Tanaragazaxo? pu sultanaxo va koefu mivvexuca ba 24/06/1963 az volruptesuca ba 10/12/1963 al kserayar. Vanion, doevakorafa artowara divroidayar : afrikaxantafa is persaxantafa (afrocirazafa) sanelia va sultanik tizon tcumiveyer nume div ewala vaon aloyayar ise, asroidason va decemdafa vidjera, va stakepera va arabaxantaf zanzibarikeem torleyer. Radimi etimara va sokasane ba 12/01/1964, wal John Okello okilik va sinakorafa kevmadara is Abeid Karume gaderopik rojus va nelkot ke meconyanuca, kevlapaca di tudenaweyer.

Deksaf gaderopik, impavantason va gracuca ke Okello, do Nyerere battan va dotrak ta tanara va toloya patecta sugdayar. Tela tanarafa warzafa soka ba 25/04/1964 di zo etimayar. Dison va Nyerere wetce taneagadesik, ba 29/10/1964 va Tanzania Sokasane yolt zo kazawayar.

Noeltaf tandeem

Riguyunon ba 01/10/1964 Tadlemwa ke Tanzania kan gwaca al zo tukotrayar. Bata gwaca dimnariyir va ravalduga va Tanganyika African National Union, lizor tadles va omava ke tanzaniafa opafa selteva, ke dana nelkoteem koe talpeydewitca koe Arusha ba 05/02/1967 di zo tentuyur. Malion, koomavason va dodafa skapa Nyerere va "ujamaa" gaderopa koinkeyer. Bak 1977 TANU lizor do Afro-Shirazi pako ke Zanzibar jeaweyer, baton nasbason va warzaf tanaf lizor (Chama Cha Mapinduzi / pako ke Artowara) gaden gan Nyerere.

Teni 1978, Uganda ke Idi Amin Dada va Tanzania dilfur ise va gabot poke Victoria uzda olgalicur. Vexe arti konak aksat tuke sinaf sayakugol, levgason ayafa tazdepera, Tanzania va stayaso tawavo dimplekur aze dere bak riwe tolda va Uganda kalkereler.

Bak 1985, Nyerere sokokilik gorar da pu konolesik va taneagadereba va Sokasane remplekur. Battan, zanzibaraf ikataneagadesik Ali Hassan Mwinyi, ba 27/10/1985 sedirgeon di zo libur. Va ekekafa fenkura va patecta isu tulonuyara tulokaliar. Ba 1992 jonpakoeva zo rictur. Ba 1995 az 2000 Benjamin William Mkapa, godevrik ke Nyerere, zo libur. Bal sanda va jontika voldrikaca liker : va skapadeona is "aids" konakakola is orara ke gelbesik yo otces geja kou Burundia is Rwanda. Koe Zanzibar volruptesucevafa zoenuca konakviele dere krulder. Ba 2005 Jakaya Kikwete zo libur nume vanpir tel balemeaf taneagadesik va sokasane mali redura va Tanzania.

Tags:

Izva Va Tanzania Arabafa turestaraIzva Va Tanzania Europafa boniaraIzva Va Tanzania VolruptsesucaIzva Va Tanzania Noeltaf tandeemIzva Va Tanzania

🔥 Trending searches on Wiki Kotava:

Sankt PeterburgSurbol (Madoqua saltiana saltiana)Susanna Rowson2008Talakol (Cynocephalus)KaunasTaltefa EuropaTamavafa gadakiewega koe TcadaLexopaSurbol (Ourebia)20012014TrakopaVesnol (Lissonycteris)Emudexo1The Dinner Party (yambaxa)Koyara ist Tawava (suterot)RazopaKotavaTaka ke Yoan grekik (trutca ke Ingres)SeltVesnol (Cynopterus minutus)Vimkol (Sylvisorex isabellae)AsiaStukol (Catagonus wagneri)Vesnol (Cynopterus luzoniensis)1958Sinkestol (Mandrillus leucophaeus)Ipomay (Rougetius)30-e ke santaneaksatUrartuavaIslandaVimkol (Myosorex okuensis)GanaTamavafa gadakiewega koe KoteivoiraIpomek (Aramus)Vesnol (Ptenochirus jagori)Kudjotya ke KostyonkiIpomay (Pardirallus)Surbol (Ourebia ourebi ourebi)Tamaca pia (trutca ke Church)1181AvopaSespasikya (trutca ke Vermeer)Antoine ChintreuilStukol (Tayassu pecari albirostris)Sinka is anameda (Amerika -1000-800)Surbol (Neotragus moschatus kirchenpaueri)Surnati (Aepypodius)Xadola/Nelkaf betakseem/BrudaxoNelson MandelaOlevano (trutca ke Bierstadt)DublinIpomdunol (Gruiformes)Vimkol (Sylvisorex oriundus)Xingu Patectolaf GerdMivdelt dem ruseta (trutca ke Munch)Surbol (Ourebia ourebi gallarum)Toradjol (Microperoryctes longicauda)5-e ke santoleaksatYamba🡆 More